Maksimir

Park-šuma Maksimir imenovana je po zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu. Prvotno ime parka glasilo je Jurjaves, od 1839. do 1869., po kardinalu Jurju Hauliku. God. 1787. Vrhovac je počeo biskupske hrastove šume i lovišta preuređivati u prak koji je za javnost otvoren 1794.

 Od davno sagrađenih zgrada do danas su sačuvane „Švicarska kuća“, Vidikovac, kapela sv. Jurja, Vratareva kobila, Paviljon jeka, ulazne dveri, Biskupski ljetnikovac, a od parkovnih kipova samo su Piramida i Kaszmanov Ribar.

Park Jurjevas predan je na uporabu građanima 1843.g, o čemu svjedoči natpis na Piramidi. 1853. u Beču objavljen je album s litografijama Jurje vesi.  1892. godine Prvim jezerom zaplovio je izletnički parobrod  „Grad Zagreb“.

1922. Maksimir je otkupljen od Nadbiskupije. 1925. istočni dio perivoja preuređuje se u Zoološki vrt, a iste godine u povodu proslave tisućgodišnjice hrvatskoga kraljevstva podignut je na Livadi kišobrana spomenik Mogila. Park se na prostoru od 316 hektara navodi kao spomenik kulture i prirode tek od 1940. godine, a službena je zaštita nadležnih zavoda uspostavljena 1964.g

Petra Mezdjić